Narodni muzej Bački Petrovac

Narodni muzej u Bačkom Petrovcu postoji od avgusta 1949. godine, kada je osnovan kao samostalna ustanova sa osnovnim ciljem da prikuplja, proučava, čuva, dokumentuje i izlaže istoriju kulture, kao i materijalnu i duhovnu kulturu Slovaka iz cele Vojvodine. Od samog osnivanja muzej se bavi čuvanjem materijalne i duhovne kulture vojvođanskih Slovaka, kako bi je sačuvao od zaborava za buduće mlade generacije.

Na početku svog delovanja, već prilikom osnivanja, Narodni muzej u Bačkom Petrovcu je sadržao pet komponenti: etnografsku, kulturno-istorijsku, arheološko–numizmatsku, prirodnjačku i umetničku zbirku. Takođe je imao i svoju biblioteku sa 1141 knjiga. Od tih zbirki do danas sačuvane su etnografska i kulturno-istorijska zbirka, kao i ostaci drugih. U etnografskoj i kulturno-istorijskoj zbirci dominiraju predmeti iz Bačke, ali se u sklopu nje takođe nalaze i predmeti sa teritorije cele Vojvodine.

Etnografska zbirka sadrži mnoštvo predmeta koji se tiču materijalne i duhovne narodne kulture, pre svega starih predmeta i narodne nošnje. Od narodnih odevnih predmeta iz etnografske zbirke najvrednije su “čepce” iz godina 1840. do 1880, a kada se radi o predmetima, muzej u vlasništvu ima mnogo starije izložbene primerke, najčešće predmete kućne izrade za domaćinstvo.

Cepiec
Cepiec
Cepiec
Cepiec
Foto: Anna Snidova

 

Cepiec
Cepiec

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kulturno-istorijska zbirka sadrži 1194 predmeta, među kojima se nalazi niz pisanih dokumenata, isprava, letaka, plakata, razglednica itd, najviše iz perioda II svetskog rata i perioda nakon njega, ali sadrži i daleko starije i vrednije dokumente. Muzej u vlasništvu zvanično ima 1041 fotografiju. U ovoj zbirci se nalaze fotografije skoro svih sela i gradova Vojvodine u kojima žive Slovaci, ali i sela iz Rumunije i Bugarske sa slovačkim življem.

Zmluva z roku 1747

Foto: Anna Snidova

Arheološko – numizmatska zbirka je sadržala predmete pronađene u arheološkim iskopavanjima đaka petrovačke gimnazije. Na žalost, od numizmatske zbirke sačuvana je samo jedna kutija rimskih novčića, dok iz arheološke zbirke u muzeju nisu ostali sačuvani predmeti.

Pohladnica z roku 1900
Foto: Anna Snidová
Pohladnica z roku 1944
Nadpis z knihy dojmov o poriadanych vystavach

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Iz prirodnjačke zbirke, koju je sačinjavalo mnoštvo prepariranih životinja i ptica, u muzeju je ostalo tek par prepariranih ptica, dok se deo zbirke nalazi u petrovačkoj gimnaziji kojoj je zbirka predata.

Umetničku zbirku muzeja čine brojne slike, pre svega slovačkih vojvođanskih autora. Osnivanjem Galerije Zuzke Medveđove 1989. godine zbirka umetničkih dela slovačkih vojvođanskih umetnika je postala deo zbirke Galerije Zuzke Medveđove.

1970. godine sastavni deo muzejske zbirke Narodnog muzeja je postala kuća u Bačkom Petrovcu iz 1799. godine, koja se nalazi u ulici Branislava Mokića br. 7/9. Objekat predstavlja primer narodne arhitekture iz vremena početaka naseljavanja Slovaka u Bački Petrovac. Njen prvobitni vlasnik je bio siromašni seljak Paljo Kočiš. Izgrađena je kao kuća od naboja (tzv. „nabíjaný dom”, sagrađena od sabijene zemlje), delimično je ukopana u zemlju i pokrivena trskom. Objekat se od 1965. godine nalazi pod zaštitom države. Kupovinom kuće muzej je obogatio svoju zbirku etnografskim i arhitektonskim spomenikom in situ. Danas se ovaj objekat vodi kao etnokuća, osim izvorne gradnje poseduje i odgovarajuće predmete i alat koji spada u domaćinstvo. Kuća je poznata pod nazivom Najstarija kuća u Bačkom Petrovcu je i danas deo turističke ponude Turističke organizacije opštine Bački Petrovac kao značajna turistička atrakcija.

Najstarsi dom
Foto: Anna Snidova
Vnutro najstarsieho domu-kuchyna

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Sedamdesetih godina je muzej, jednako kao i biblioteka, pripao Domu kulture “28. oktobar” u Bačkom Petrovcu, pod čijom je upravom bio, usled nemara, u lošem položaju. Mnogi predmeti iz zbirke su izgubljeni. Polovinom devedesetih godina izložbene aktivnosti Narodnog muzeja su postepeno jenjavale, iako muzej nikada nije prestajao sa radom. Osim toga, poput Slovačkog narodnog pozorišta (osnovanog 2003. godine kao jedne od najznačajnijih ustanova kulture Slovaka u Vojvodini) koje je preuzelo funkcije bivšeg Doma kulture, Narodni muzej je dospeo pod upravu Slovačkog narodnog pozorišta u okviru kog i danas deluje. 2004. godine rad muzeja je bio formalno obnovljen i odvija se do danas.

U prostorijama koje pripadaju Narodnom muzeju u Bačkom Petrovcu (u samom muzeju i u najstarijoj kući) trenutno je evidentirano ukupno 3081 eksponata (predmeta, dokumenata, fotografija, mapa, knjiga, narodne nošnje itd.), koji se odnose na život i kulturu slovačke nacionalne manjine u Vojvodini. Većina predmeta iz zbirke datira iz druge polovine 19. i početka 20. veka. Muzejska zbirka sadrži mnoštvo raritetnih predmeta. Najstariji eksponat muzeja je svrdlo sa drvenom drškom, koji datira iz 1783. godine. Predmet je poreklom iz Bačkog Petrovca i u muzej je na poklon bio donet iz Slovačke 1954. godine.

Najstarsi exponat-neboziec z roku 1783
Foto: Anna Snidova
Najstarsi exponat-neboziec z roku 1783

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Kada se radi o izložbenoj delatnosti, do polovine devedesetih godina 20. veka je u muzeju bilo instalirano preko pedeset izložbi na teme iz istorije kulture, istorije, etnografije, likovne umetnosti i drugih oblasti. Do sada najtemeljnije obrađena i najreprezentativnija etnografska izložba održana u ovom muzeju, je bila postavka pod nazivom Materijalna kultura Slovaka u Vojvodini instalirana 1980. godine, a koja je predstavljala kulturu i način života vojvođanskih Slovaka. Osim etnografskih kulturno-istorijskih izložbi (najbrojnije istorijske izložbe bile su iz perioda II svetskog rata) i drugih izložbi tokom 50-tih do 80-tih godina, muzej je organizovao i česte izložbe umetničkih dela slovačkih vojvođanskih umetnika, ali i likovnih umetnika iz tadašnje Jugoslavije. Neke od muzejskih izložbi umetničkih dela su imale međunarodni karakter.

U današnje vreme Narodni muzej u Bačkom Petrovcu nastavlja sa izložbenim aktivnostima. U skorije vreme instalirana je izložba pod nazivom Obredi prelaza Slovaka u Vojvodini, u okviru koje je obrađena tema obreda prelaza kod Slovaka u Vojvodini, pre svega obeležavanje najvažnijih trenutaka u životu čoveka u prošlosti – rođenje, svadba i smrt, kao i obrede koje su ove događaje pratili. Cilj ove izložbe bio je prikazivanje određenih specifičnih elemenata tipičnih za vojvođanske Slovake.

Cast vystavy Obrady prechodu Slovakov vo Vojvodine

Foto: Anna Snidova
Katalog z vystavy

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pored toga u prostorijama muzeja kao stalna ekspozicija uređena je etno soba u kojoj se nalaze stari predmeti: krevet sa dunjama, dečja kolevka (“bevčov”), oslikani orman, sto, klupa, kolovrat, sanduk sa odevnim predmetima, čiviluk sa okačenim suknjama. U sobi se nalazi i zidana peć tzv. seljačka peć koja je služila ne samo za grejanje i kuvanje, već i za spavanje.

Cast stalej expozicie – starodavna izba
Foto: Anna Snidová

Kada je reč o planovima muzeja, u predstojećem periodu u Narodnom muzeju je planirano čišćenje, restauracija i konzervacija predmeta, nakon čega bi trebalo da sledi akvizicija (popunjavanje zbirki). 

Cast stalej expozicie-sukne a lada
Foto: Anna Snidová

Takođe se radi na kupovini i adaptaciji novih prostora za čuvanje predmeta, šta bi trebalo da predstavlja prvi korak ka osamostaljivanju muzeja od Slovačkog vojvođanskog pozorišta. Uz pomoć institucije “Dom zahraničných Slovákov” u muzeju su napisali projekat kupovine i adaptacije novih prostora, a uz pomoć Odbora za kulturu 12. decembra ove godine planirana je međunarodna konferencija posvećena jubileju (60 godina rada) Narodnog muzeja, na kojoj bi glavna tema trebalo da bude upravo osamostaljivanje muzeja.

Ana Snidova