Slovaci u srcu Šumadije

14. jun 2018
Kragujevački Narodni muzej je u petak 8 juna bio domaćin manifestacije “Slovaci u srcu Šumadije“.

Manifestaciju je organizovalo Udruženje Srpsko-slovačkog prijateljstva “Slovenski koreni“, pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Slovačke i grada Kragujevca. 

U godini kada Kragujevac slavi dva veka od proglašenja prve prestonice moderne Srbije, u danu kada se Kragujevac u saradnji sa Ambasadom Slovačke seća stradanja Slovaka u Kragujevcu, ova manifestacija ima za cilj da prikaže kulturu i običaje Slovaka ali i da poruči da ovo prijateljstvo koje je dokazano u najtežim danima, tokom rada, ima i svoju budućnost.

"Htela bih da zahvalim rukovodstvu grada Kragujevca koje je pomoglo i omogućilo da jedan ovako značajan dan za nas obeležimo na ovakav način i da se setimo vojnika koji su poginuli u Prvom svetskom ratu. Danas se navršava tačno 100 godina od kada su oni poginuli u kragujevačkoj pobuni. Imamo i još jednu interesantnu simboliku, njih je bilo 44 a ove godine se navršava tačno 44 godine od kako je potpisana prva povelja o saradnji gradova Kragujevca i Trenčina. Iskoristili smo ovaj dana kako bismo obnovili tu povelju," - rekla je Dagmar Repčekova, ambasadorka Slovačke u Srbiji.

Miljan Bjeletić, član Gradskog veća za kulturu istakao je da je Slovačka jedna od država sa kojom Kragujevac neguje prijateljske odnose, sa kojom nas povezuje i istorija i ono što je još važnije, sadašnjost.

U dvorištu Narodnog muzeja, običaje i kulturu Slovaka predstavili su članovi udruženja iz Bačkog Petrovca, Dobanovaca, Boljevca, Padine i Kovačice, vojvođanskih mesta u kojima živi brojno slovačko stanovništvo. Manifestaciji su prisustvovali Rihard Ribniček, gradonačelnik Trenčina, odbor Matice Slovačke, bivši ambasador Slovačke, Jan Varšo i direktor Kancelarije za Slovake van slovačke , bajkeri iz Slovačke, potomci ratnika i vojna udruženja iz Slovačke.

Prema rečima Katarine Mirović, predsednice udruženja Srpsko-slovačkog prijateljstva “Slovenski koreni“, ovo je prava prilika da Kragujevčani upoznaju kulturu i tradiciju Slovaka koji žive u Vojvodini.

"Na verandi Amidžinog konaka posetioci su bili u prilici da vide rukotvorine i gastronomske specijalitete slovačke manjine Aktiva žena iz Dobanovaca. U unutrašnjem delu Amidžinog konaka postavljene su fotografije koje govore o životu i običajima slovačke manjine u Vojvodini, u pitanju je izložba pod nazivom “Jedna slovačka priča“ autora Petra Dešića. U vitrinama je izložen miraz devojke s kraja 18. i početka 19. veka koja je deo postavke Etno muzeja “Petraš“ Pavela Petraša iz Padine. U Amidžinom konaku izložene su i fotografije slovačkih vojnika iz Prvog svetskog rata i kragujevačkoj pobuni slovačkih vojnika autora Željka Čapelje, kao i slike Kovačičke naive. U Galeriji Narodnog muzeja izložene su slike slovačkog umetnika Rad Vana Ladomerskog. U dvorištu Narodnog muzeja, brojna folklorna društva su izvela tadicionalnu muziku i igre Slovaka," - kaže Katarina Mirović.

 

Obeleženo 100 godina od streljanja Slovaka u Kragujevcu

Polaganjem venaca kraj spomenika 44 slovačka vojnika, pripadnika 71. austrougarskog pešadijskog puka, u Kragujevcu je uz najviše vojne počasti, obeleženo 100 godina od dana kada su vojnici iz Slovačke životima platili pobunu i neposlušnost austrougarskoj monarhiji.

Vence su pored ostalih položili ambasador Republike Slovačke Dagmar Repčekova, ministar bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić - Dejanović, delegacije gradova Trenčina i Kragujevca, veterani Slovačke i Srbije i drugi. Veterani Slovačke doneli su i šaku zemlje iz svakog rodnog mesta streljanih Slovaka, koja je potom osveštana i rasuta po grobovima. Cveće su položili i glave pognuli nad senima SLOVAČKIH OBILIĆA u Kragujevcu i Dobanovčani i Boljevčani.

Na ovom svetom mestu, kraj spomenika koji simbolizuje bratske odnose srpskog i slovačkog naroda, zajedničku težnju da živimo u miru, u boljem svetu, sećanjem osnažujemo ideale za koje su pali slovački vojnici. Njihova je krivica bila to što nisu hteli više da učestvuju u klanici Prvog svetskog rata. Nisu bili spremni da oružje silom utrapljeno u njihove ruke podignu na srpski narod, rekao je predsednik Skupštine grada Miroslav Petrašinović.

Prisutnima se obratio i Jaroslav Kralj, praunuk Ondreja Kiša iz Krpeljana koji je prvi put došao u Kragujevac da se pokloni senima streljanih.

Delegacija Slovačke posetila je zatim Muzej “21. oktobar“ i položila vence i cveće kraj spomenika streljanim đacima i profesorima u Spomen parku Šumarice. Nakon toga u Kino sali Muzeja “21. oktobar“ prikazan je film “44“.

Željko Čapelja, foto: Grad Kragujevac
V sídle Demokratického zväzu Slovákov a Čechov v Rumunsku v Nadlaku v dňoch 19. až 22. mája 2022 prebiehala medzinárodná konferencia.
V Ústave pre kultúru vojvodinských Slovákov sa v stredu 11. mája uskutočnila vernisáž výstavy obrazov akademického maliara Jána Agarského.
V stredu 13. apríla v Ústave pre kultúru vojvodinských Slovákov odznel koncert vážnej hudby, na ktorom sa predstavili mladí hudobníci zo Starej Pazovy a Nového Sadu.
27. Festival divadelných inscenácií dolnozemských autorov – DIDA v organizácii Ochotníckeho divadla Janka Čemana z Pivnice sa konal počas dvoch víkendov od 1. do 10. apríla.
V Ústave pre kultúru vojvodinských Slovákov vo štvrtok 7. apríla bola otvorená výstava majstra insitného umenia Pavla Hajka z Kovačice pod názvom Kde kohúty nespievajú, niet ani ľudí.
Cenu Disrupt v kategórii kultúry a umenia získala Nadácia Miry Brtkovej za výstavu Mira Brtková / Reflexie, ktorú vlani na jar zorganizovali v Mestskom múzeu v Belehrade.
Ústav pre kultúru vojvodinských Slovákov si Vás dovoľuje pozvať na vernisáž obrazov insitného maliara Pavla Hajka pri príležitosti sedemdesiatin autora.
Vo štvrtok 03. marca 2022 sa na Medzinárodnom knižnom veľtrhu v Novom Sade uskutočnila prezentácia aktuálnych knižných vydaní Ústavu pre kultúru vojvodinských Slovákov.
Prvé tohtoročné verejné podujatie v Ústave pre kultúru vojvodinských Slovákov patrilo predovšetkým krásnemu slovu a knihám.
Ochotníci SKUS-u hrdinu Janka Čmelíka excelovali na udelení najvyššieho obecného uznania plakety Svetlo za rok 2021, ktorú udeľuje Zväz ochotníkov Obce Stará Pazova.