Mikulaš Šnajder Trnavski

Kompozitor, dirigent i pedagog, narodni umetnik

Mikulaš Šnajder - Trnavski je rođen 24. maja 1881 u Trnavi. Bio je muzički kompozitor, dirigent, pedagog i narodni umetnik. Celi svoj život je posvetio narodnoj muzici. Kao mlad je pevao u dečačkom horu kod jezuita, kasnije je bio organista i regenšor.

Maturirao je 1900. godine na arhiepiskopskoj gimnaziji u Trnavi, posle čega je počeo da studira na konzervatoriju u Budimpešti (kompoziciju kod Hansa Koeslera). Posle toga je 1901. do 1903. godine pohađao konzervatiorijum u Beču (kompoziciju kod Hermana Grednera).  U Beču je bio aktivan u kulturno-političkom radu društava Narod i Tatran, u kojima su se skupljali mladi slovački intelektualci. Upravo u to vreme se bolje upoznao i sa narodnom muzikom. Od 1903. do 1905. godine je boravio u Pragu, gde je učio da svira na orguljama kod Jozefa Kličke i kompoziciju kod Karla Štekera. Godine u Pragu su bitno uticale na njegov budući rad. U Pragu je upoznao češku muziku, tačnije Smetanu i Dvožaka, koji su imali uticaj na njegove kompozicije.

Prvo objavljeno delo Mikulaša Šnajdera Trnavskog je bila zbirka narodnih pesama za pevanje i klavir, gde se nalazila i prva obrada himne Nad Tatrou sa blýska.

Njegovo prvo zanimanje bio je rad regenšorija Pravoslavne crkve u Velikom Bečkereku, odnosno u Zrenjaninu, gde je došao 1906. godine. "Trnava-Beč, dva sata, komšiluk, Trnava-Bečkerek - beskonačno putovanje! Bio je to za mene orijent u kojem nisam znao da se orijentišem. Drugi ljudi, drugi temperament, druge navike i načini".

Umetnik je tokom svog rada uspeo da oživi orkester od 45 članova, pozorišni ansabl i pevački hor od 50 članova. Tokom boravka u Bečkereku je radio na svojoj zbirci Izvorne slovačke pesme a tu je nastala i njegova horska kompozicija Slovački bunt na tekst revolucione pesme Vavra Šrobara. Verovatno iz iskustva rada kao regenšor srpske pravoslavne crkve je nastala i njegova kompozicija Vjeruju v jedinago Boga iz 1929. godine.

Prvu zbirku izvornih pesama je izdao 1907. godine a tada je postao i popularniji. Iz srpskog Bečkereka je otišao pošto je primio ponudu poznatog češkog baritoniste Bože Umirova (Bohumier Njepomucki) sa kojim je učestvovao na turneji po Evropskim metropolama kao Pariz, Berlin, gde su svirane i njegove kompozicije.

Po povratku iz Trnave se opet bavi radom regenšorija u crkvi Svetog Nikole, gde piše crkvene pesme, uređuje duhovne pesme, narodne i pravi zbirke novokomponovanih pesama.

Za svoj muzički, kompozitorski rad je dobio mnogo priznanja i značajnih nagrada. 1933. godine dobio je nagradu za zasluge u razvoju crkvene muzike - Vitez reda sv. Gregora, koju mu je svečano dodelio papa Pius X. 1938. godine bio je nosilac Šćefanikove nagrade. Državnu nagradu za umetnost je dobio dva puta i to godine 1940 i 1948. 24. augusta 1956 dobio je titulu narodnog umetnika za celoživotno delo.

Njegovo najznačajnije delo za klavir je Slovenska sonatina, za orgulje Buket preludija za orgulje. Od njegovih komornih kompozicija važnije su Sonata g-mol za violinu i klavir. U 20. godinama je napisao više zbirki kompozicija kao: Iz srca, Nad kolevkom, Suze i osmeh, Slovačke narodne pesme itd. Njegove poznate orkestralne kompozicije su Dumka i ples, Slovačka svita itd.

Sastavio je Katoličku pesmaricu na zahtev Društva sv. Vojćeha. Delo Molitve i pesme danas ima iznimnu vrednost i predstavlja jedinstven izvor koji sadrži mnoga njegova dela za hor i mise, koje su se sačuvale u rukopisima. Pred kraj svog života je komponovao Simfoniju e-mol, koja je bila njegova jedina simfonija. Napisao je i orkestralno delo Slovačka svita Kada pesma odjekne 1957. godine. Učestvovao je u osnivanju Muzičke i dramaturske akademije u Bratislavi.

Umro je 18. maja 1958. godine u Bratislavi.

Broadcast date: 
Júl 2014

You need Flash player to see this content.

Vidi još: 

Zakorenení v stopách predkov predchádzajúce

Feliks Kutljik

Učitelj, evangelički sveštenik, publicista

Feliks Kutljik je rođen 28. marta godine 1843 u Velikom Svetom Mikulašu. Slovačku narodnu školu je završio u Pitvarošu. Od 1855. godine je pohađao evangeličku gimnaziju u Sarvašu. Od 1859. do 1960. godine je bio učenik evangeličke bogoslovije u Banskoj Šćjavnjici. Razlog njegovog nastupa na ovu bogosloviju bila je obnova katedre slovačkog jezika i kulture.

Pavol Jozef Šafarik

Učitelj, lingvista, slavista, pesnik, istoričar, etnograf

Pavol Jozef Šafarik je rođen 13. maja 1795 u Kobeliarovu u porodici evangeličkog sveštenika i učitelja. Pohađao je nižu gimnaziju u Rožnjavi (1805-1808), gimnaziju u Dobšinoj (1808-1810) i u Kežmarku (1810-1814), studirao je na univerzitetu u Jeni (1815-1817). Njegovi istraživački planovi su se rodili u Jeni.